Tu’utu’uni Fakamaau Lahi, ka ‘ikai fie mavahe Faka’iloa mei he ‘api Talatalaaki pea ‘ataa kau Polisi ke ngaue’aki fakamalohi ke fakamavahe’i.

Ko e taha ‘o e ngaahi poini lalahi e tolu mei he tala tu’utu’uni ‘a Hon. Justice P.Tupou (KC) ki he fakatonutonu fakalao he vaha’a ‘o e Talalataaki Soane Pale pea mo e tangata Siaina ko e Faka’iloa ko Young Chen, ka ‘ikai ke fie mavahe pea ‘oku ne faka’ataa ki he kau Polisi ke ngaue’aki ‘a e fakamalohi (force) ke fakamavahe’i ‘aki ‘a e Faka’iloa. ‘I he aofangatuku ‘a e Fakamaau Lahi, kuopau ke mavahe ‘a e Faka’iloa he vave taha mei he ‘api kolo ‘o e Mamahi. Ko hono ua ka ‘ikai ke fie mavahe pea ‘oku ‘ataa ki he kau Polisi kenau ngaue’aki ‘a e fakamalohi’i ke mavahe pea ko e faka’osi ke totongi ‘e he Faka’iloa ‘a e fakamole kotoa ‘o e hopo.        

Kaekehe fakatatau mo e fakaikiiki ‘o e fakatonutonu fakalao, na’e fakahoko he ‘aho 12 Fepueli 2026 pea tala tu’utu’uni ai pe he ‘aho tatau, he na’e ‘ikai ke haa ‘a e Faka’iloa ko e tangata Siaina ko Young Chen he Fakamaau’anga.    

Ko e fakatonutonu ‘eni ‘i he ‘api kolo ‘o e Mamahi ko e tangata ko Soane Pale ‘i hono ‘apikolo ‘i Vaini. Ko e ‘api kolo ‘ene tangata’eiki ko Kisione Pale na’e pekia ‘i he 1991 pea fakauitou ai ‘ene fa’ee ko e fefine ko ‘Asinate Pale pea toki maloloo he ‘aho 6 Siulai 2024. 

Fakatatau mo e puipuitu’a ‘o e hopo, na’e langa ‘e Soane ‘a e fale nofo’anga pea hili ‘a e maloloo ‘a Kitione na’ane langa mo e falekoloa he ‘api tatau ‘o fakalele falekoloa ‘a e konga ‘e taha pea totongi rent ‘e he Western Union Money Transfer ‘a e konga ‘e taha. Na’e foki mai mo e tuofefine si’isi’i ‘o e Mamahi mei ‘Amelika ‘o tokanga’i ‘enau fa’ee pea toe foki pe te’eki ‘iai ha’ane fetu’utaki mo Soane.      

Na’e toki ‘ilo ‘e Soane he ‘osi ‘a e putu ‘enau fine’eiki, ‘oku fakalele falekai ‘a e tangata Siaina ko Young Chen ‘i he konga na’e fakalele falekoloa ai ‘ene fa’ee. Na’e fakahoko ‘a e ngaue fakalao kiai ke mavahe he na’e ‘ikai ke ne ‘onge ha ngofua ke fakalele pisinisi hono ‘api, ka na’e ‘ikai mavahe ‘a e Faka’iloa kae nofo pe ia he ‘api a’u mai ki he fakahoko ‘o e hopo.

Na’e fakamo’oni mo e ‘ofisa Polisi na’ane toutou ‘ave ‘a e tikite mo e tohi mei he loea na’e ‘osi fakaa’u ki he nima ‘o e Faka’iloa ‘a e tohi faka’ilo ke ne haa he Fakamaau’anga. Ka ‘i he ‘aho hopo na’e ‘ikai haa ‘a e Faka’iloa he Fakamaau’anga, kae pehee ‘e he Mamahi na’ane talaange kiai, ko e tali pe ke fetuku ‘ene ‘uu naunau kuki kae mavahe. Pea koe’uhi ko’ene talangata’a ‘o ‘ikai haa he Fakamaau’anga, na’e tala tu’utu’uni ai pe ‘a e Fakamaau Lahi ‘o hangee na’e ‘osi ‘oatu ‘i ‘olunga.    

Ko e taha ‘eni he palopalema lahi he fonua ni ko hono lisi he kau Siaina ‘a e kelekele ‘o e kau Tonga. Ko e ngaahi lisi ‘e ni’ihi ‘oku palopalema ko e ’ikai ‘ilo kiai ‘a e ma’u ‘api totonu. ‘Oku ‘ikai ‘ilo koeha ‘a e lahi ‘o e ngaahi ‘api ‘oku lisi he kau Siaina mo e lahi ‘o e ta’u ‘oku nau lisi ai pea pehee ki he totongi ‘oku ma’u he ma’u ‘api

Facebook
Twitter
Email

Related Articles

Leave a Comment