Fakangata ‘e he Fanga Laione Funga Manamo’ui ‘a e fakaaoao ‘a e ki’i ‘Unga ‘i he mala’e Teufaiva

Na’e fakamo’oni ‘a e fu’u kau mamata tokolahi na’e ‘i he mala’e Teufaiva he Falaite ki he va’inga fakaholo mamata na’e fakahoko he ongo timi talaa ‘o e ‘akapulu he fonua ni. Ka ko e fetaulaki ‘a e fanau mei he Vaotaa Koula pea mo e fanga Laione ‘o e Funga Manamo’ui pea ko e ta’u hokohoko ‘aki ‘eni ‘e 3 hono fakamamahi’i ai pe he ki’i ‘Unga ‘a e fu’u Laione.

Ka ‘i he ‘aho Falaite na’e toki fakamo’oni ‘a e fu’u kau mamata ‘e toko lau afe na’anau tefua he mala’e Teufaiva, ki hono fakangata he fanga Laione ‘a e fakamamahi ‘a e ki’i ‘Unga ‘aki ‘a e kai ko e ‘Atele 22-17 Toloa, ‘i ha va’inga fakaholo mamata mo’oni.

Na’e maloloo ‘a e va’inga kuo motu filo atu ‘a e kai ‘a Toloa ko e 17 ki he 7 pea na’e fakakaukau ‘a e tokolahi ko’ene leveleva ia ‘a e va’inga pea ‘ikai ha toe utu ‘e hakea ki he fanau mei he Funga ‘Atele. Ka na’e toki fakamahino ‘e he fanga Laione ki he fanau mei he Vaota Koula, ko e va’inga ‘akapulu ‘oku pule ‘a e feilaulau mo e kataki lahi. Pea ‘i he tu’u hono ua na’e ake mai ‘a ‘Atele kenau ‘ai ha fo’i tata’o pea toe ma’u mo hanau ‘aka tautea kenau mahanga ai koe  tau’aki 17. Ka ‘i he ofiofi ke ‘osi ‘a e taimi na’e ‘ohofi ta’etuku ‘e ‘Atele ‘a e laine tata’o ‘a Toloa kenau sila’i ‘a e va’inga ‘aki hanau fo’i tata’o malie. Na’e tuku holo ai pe ‘a e va’inga he toe ‘a e miniti ‘e 8 pea ‘iai mo e faingamalie ‘o Toloa kenau fakahoko ha va’inga malie kenau ikuna, ka na’e tatapuni he timi ‘a ‘Atele ha toe faingamalie ke ofi ‘a Toloa ki he laine tata’o, ‘o ‘osi ‘a e taimi kuo ikuna ‘a ‘Atele.

Ko e lao koula ‘o e mala’e va’inga ko e feilaulau lahi ‘oku ma’u lahi pea mo e timi ‘e si’isi’i ‘ene fehalaaki, koia ‘e ‘iai hono faingamalie ke ikuna pea na’e fakahoko ia he timi ‘a ‘Atele. He neongo ‘a e lele ‘a e kai ‘a Toloa, ka na’e kei lava pe he Kapiteni ‘o taki’i ‘ene timi kenau ikuna ‘a e fe’auhi ‘o e ta’u ni.

Kaekehe na’e ‘iai ‘a e tokolahi na’anau tui ko e ta’u ni ko e ta’u ‘o Liahona he ko e talu ‘enau sila mei he grade 3, ka na’e fakangata ‘e Toloa ‘a Liahona ‘i he semi fainolo pea neongo hono talanga’i ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘a e fakamaau ke mole ai ‘a e faingamalie ‘o Liahona, ka na’e tali lelei pe he fanau mei he Funga Taua ‘a e me’a kotoa.

‘I he taimi tatau na’e tukuloto’i he fanau ‘Atele ‘a e pole tau ‘a e fanau Toloa henau foki mei Siapani, ko e mala’e Teufaiva ko e mala’e ia ‘o kinautolu neongo ‘enau fo’i he ngaahi fe’auhi ‘i muli. Ka na’e toki fakahaa he Kapiteni ‘a Toloa he ‘osi ‘a e va’inga, koe  mala’e va’inga ‘oku ‘iai ma’u pe ‘a e ikuna mo e ulungia pea ‘oku ne talamonu ai ki he timi ‘a ‘Atele.

‘I he ta’u ni kuo fakamahino he fanau mei he Funga Manamo’ui honau mafi he mala’e ‘akapulu ‘enau ‘ave ‘a e Ipu ‘o e Senior, Grade 5, Grade 3 mo e Grade 2. Pea sila’i tapuni ha toe lau pea fakamahino ko kinautolu ‘a e hau ‘o e mala’e ‘akapulu ki he ta’u ni ko’enau ma’u ‘a e Senior mo e lahitaha ‘o e ngaahi grade ki lalo. Ko e Grade 1 na’e ‘ikai toe alea ha timi mo e grade 1 ‘a Toloa ‘oku kapineti ai ‘a Pilinisi Taufa’ahau Manumataongo pea hamusi leva ‘e Liahona ‘a e Grade 4.

Koe  grade 3 na’e ‘iai ‘a e fakakaukau ko e grade ia ‘a ‘Apifo’ou ka na’e fakangata ‘e ‘Atele ‘a e fakaaoao ‘a e ‘Apifo’ou he grade ko’eni. Ka ‘oku teu ‘a e folau ‘a e timi ko’eni ki Nu’usila henau polokalama ‘a’ahí mo e taha ‘o e ngaahi ako ‘i Nu’usila. Ko e grade 4 ‘oku fu’u fakaaoao ‘aupito pe ‘a e fanau ia mei he Funga Taua he ‘oku a’u ki he fainolo ‘oku kei kilikiti pe ‘enau kai ‘anautolu pea ‘oku tui ‘a e tokolahi, ka kei tauhi ai pe fanau ko’eni pea ‘e ‘iai faingamalie lahi ‘o Liahona ke ikuna ‘a e Senior he vave mai. Ko e senior he ta’u ni na’e folau ‘a e tokolahi ki muli he ngaahi konituleki va’inga pea hiki atu mo e tokoua ki ‘Atele ‘o va’inga mei ai pea lavea mo’enau kau va’inga tu’ukimu’a he semi final.

Kaekehe, ko fo’i ko’eni ‘a Toloa ‘oku mahino ko’enau foki mai ‘e hangee ha foki mai ha ‘Anga lavea pea ke tokanga lahi ‘a e ngaahi timi. Ka ‘oku hoko ‘a e ikuna ‘a ‘Atele kenau toe lotolahi ke pukepuke ‘a e Ipu ke ki’i fuofuoloa. Pea ‘oku nasi mai mo Liahona tenau nga’unu ki he sisitemi ‘oku ngaue’aki ‘e Toloa mo ‘Atele ke filifili ‘a e lelei taha ki he timi Senior, ke fakafoki ‘a e Ipu ki he Funga Taua he ko e ta’u ‘eni ‘e 13 ‘enau sio fakamuimui he ipu.

Ko e fanau mei he Lalo Kasia ‘oku ki’i fuoloa ‘enau puli ka ko e kau ia he ngaahi timi lelei ‘aupito. Ko e ta’u ni na’e fakangata pe kinautolu he fanau mei he paini mutu he kuata. Ko’enau ngaahi grade kehe ‘oku ‘ikai pe fu’u fefee tukukehe ‘enau grade 3 ka na’e ikuna ia ‘e ‘Atele.

‘Oku hoko atu ‘a e komiti ki he teuteu’i ‘a e ongo timi 18 mo e 16 ki he fe’auhi ‘a e Pasifiki ki Nu’usila he mahina ko Sepitema pea ‘oku ‘iai ‘a e tui ‘oku ‘iai ‘a e fanau lelei ke fakafofonga’i ‘a e fonua.

Leave a Comment