Holofa Tonga X111 mo e ui ke fetongi faiako, komiti pea ta’ofi mo e va’inga Sapate

Kuo hoko ‘a e toe fo’i kovi ‘a e Tonga X111 ‘i Nu’usila ‘i he ‘aho Sapate ‘i he Eden Park Tonga X111 14-40 NZ Kiwi, hili ia hono lali ‘e he Toa Samoa ‘i he uike kuo ‘osi ko e Tonga 6-34 Samoa. Ke toe tokolahiange mo le’olahiange ‘a e ta’efiemalie mo e lotomamahi ‘a e kau poupou pea mo e ui ke fetongi ‘a e faiako Christian Wolf pea tukuange mo e Poate lolotonga pea fakangata mo e va’ingaSapate ‘a e timi Fakafonua. 

Fakatatau ki he hisitolia  kimui ni ‘a Wolf ‘oku mahino ‘a e too lalo ‘a e ola ‘i he lahi ‘a e fo’i, ‘o kamata mei he Ipu ‘a Mamani fakamuimui na’e fakangata pe ‘a Tonga ‘i he kuata fainolo ‘e Ha’amoa. Talu mei he Ipu ‘a Mamani koe fo’I malohi pe ‘e taha ‘ihe kiwi ‘I he ta’u kuo ‘osi pea fo’I ‘e fitu. Pea kuo kamata ke hoko ‘a Tonga ko e ki’i me’a va’inga ‘a e Toa Samoa. 

‘Oku toe kau foki mo e hoko ‘a Wolf ko e faiako ‘a e Dolphin ‘i he NRL, ‘a e tui ki he ‘uhinga ‘o e too lalo ‘a e Tonga X111 he ‘oku fu’u lahi kiai ke ne hoko ko e faiako NRL pea toe faiako timifakafonua. Ka ‘oku tui ‘a e tokolahi ia ki he hisitolia ‘o e Mate Ma’a Tonga ‘ene manakoa mo’ene tukuhifo ‘a e ngaahi timi hau he Liiki, ke ‘api tukuhau ai pe ‘a Wolf ia he faiako ki ha’ane toki fie nofoko e fakapale ki he’ene ngaue lelei koia. Lolotonga ‘oku tui ‘a e tokolahi ‘o e kau taukei Liiki, na’e ‘ikai lava me’a ‘a e Mate Ma’a Tonga ia ko Wolf ka ko e tamaiki va’inga tu’ukimu’a pe ia na’e va’ingama’a Tonga. Pea ‘e tatau ai pe kohai ha faiako ‘e kei malohi pe timi ia. Ka ‘oku hoko ‘a e ola mai kimui ni ke mahino ‘a e tu’unga totonu ‘a e faiako ‘a Wolf, he ‘oku lahi ‘a e fanau fo’ou ‘oku huu ki he timi. 

Kaekehe ko e ui le’olahi taha ke tuku kitu’a ‘a e komiti koe’uhi ko e loto mamahi ‘a e kau poupou mo e kakai ‘o e fonua ‘i he kei va’inga Sapate ‘a e timi fakafonua. Pea ‘oku ‘ikai ha mafai mo ha le’o‘o e Poate ke faitu’utu’uni ka ‘oku pule’i ia he kau muli. 

Pea ko e kaveinga ki he va’inga Sapate ‘a e timi ‘a Tonga, ‘oku tui ‘a e tokolahi ‘oku makatu’unga mei ai ‘a e too lalo ‘a e Mate Ma’a Tonga. Pea neongo ‘a e too kehekehe ‘i he faka’uhinga’i ‘o e va’inga Sapate, ka mei he tafa’aki ‘o e kau lotu, ko e ‘aho Sapate ko e fekau ia ‘a Sihova pea ‘e tu’u ia ‘o ta’engata pea ‘oku ‘ikai ha ‘uhinga lelei ke taukapo’i ‘aki ‘a e va’inga he Sapate he ko e taumu’a fakafiefia mo tanaki pa’anga pe ia. 

‘Oku hoha’a mo e kau takilotu tokolahi ki he mahino mai ‘oku ‘alu pe taimi ke molia atu ‘a e mahu’inga he Sapate, ‘o tatau pe ‘a Tonga mo e kainga Tonga ‘oku nofo muli. Kuo ava ‘a e ngaahi pisinisihe Sapate ‘o hangee ha ‘aho angamaheni, ka ‘oku fakaloloma ko e faka’ataa he pule’anga ko e sio ki he monuu fakapa’anga. 

‘Oku hoko ‘a e hiki atu hotau kakai tokolahi ki he ngaahi fonua muli ‘o mo’ui he founga mo’ui ‘o e ngaahi fonua koia, ke molia atu ai ‘a ‘etau tui fakalotu. ‘Oku toe fakamamahi ange, ko’enau ‘omai‘a e tuli tonuhia koia ke fakama’ama’a ‘aki ‘a e fekau ‘a e ‘Otua fekau’aki mo e Sapate. 

Facebook
Twitter
Email

Related Articles

Leave a Comment