Tonga Independent News

Monday 20, May 2024

Hoko Atu Longoa’a he Potungāue ki Mulí

Me’a ní ‘oku ‘ikai pē ha toe mā ia he kei nofo ‘a Fekita ‘Utoikamanu ‘i hono lakangá pea kei piki ai ‘a e Palēmiá hili e ngaahi palopalema fakaLao, mole fakapa’anga, faka’ilo o mo’ua, mo’ua pa’anga e pule’angá he’ene tu’utu’uni hala, to’o ‘e he ‘Ene ‘Afió ‘ene falalá mo e fakanofo Minisitaá, pea ko eni kuo toe faka’ilo!

Ko hono ‘uhingá he ko ia ‘a e ‘Ōfisa Tipilomētika ‘Uluaki ‘a e Pule’angá: ko ia ‘oku totonu ke māsilataha he ohi e vā ngāue fakakaume’a mo melino ‘a Tonga mo e ngaahi fonua o māmaní!

Ka ko eni ‘e ‘osi ‘ene kau ngāué hono faka’ilo ia, pea mo e mo’ua ai pē! ‘Oku ‘alu hake e mahamahalo pe ‘oku ‘ilo ko aa ‘e he tokotahá ni ‘ene me’a ‘oku faí, pea ‘oku hanga ‘e he ngaahi longoa’a ko ení o fakamahino mai ‘oku ‘ikai ke ne lava hono ‘uluaki fatongiá: ko ha taha mohu founga ke ofe’i e fepakipakí ki ha iku’anga lelei mo melino!

Toe faka’ilo e Minisitā ki Mulí

Kuo tali ‘e Tu’i Fakamaau Lahi Le’ole’o Justice Petunia Tupou ‘i he Fakamaau’anga Lahi o Tongá ‘a e faka’ilo ‘o Fekita ‘Utoikamanu, Komisoni Ngāue Fakapule’angá, pea mo e Sekelitali ‘o e Kapinetí Paula Ma’u, ki he tu’utu’uni ta’efakalao.

Ko e lāunga’i eni ‘e he Sekelitali pē ‘o e Potungāue ki Mulí, Viliami Malolo, pea ko e lakanga mā’olungataha ia ‘i he Potungāué ‘i he malumalu ‘o e Minisitaá.

Ko e lāunga ‘oku faí, ke ta’ofi fakataimi e fokotu’u lakanga fo’ou Chief Executive Officer ‘oku fokotu’utu’u ‘e he kau Faka’iloá pea ke fai ha vakai ‘a e Fakamaau’angá (judicial review) ki he fakalao mo e taau ‘o e fokotu’utu’u CEO ko eni ‘a e Pule’angá. Neongo ‘oku ‘ikai ke fakahingoa hangatonu ‘a e Palēmiá heni ka ko e ngaahi fokotu’utu’u ko ení kuo pau ke fakamafai’i meiate ia pea tali ‘e he Kapinetí.

‘Oku tapui ‘e he Fakamaau’anga e kau Faka’iloá ke ‘oua e toe hoko atu ‘enau fokotu’utu’u lakanga fo’ou ni he māhina e taha ka hokó, kae’oua kuo aofangatuku atu ‘e he Fakamaau’angá ‘ene judicial review ki he fakalao ‘enau fokotu’utu’ú!

Mate Kala He ‘Uluaki Hopo o Mo’uá

Ko e kaveinga foki ko eni ‘o ha CEO ki he Potungāue ki Mulí na’e fuofua ‘ohake lolotonga hono faka’ilo kimu’a ‘o e Minisitā ki Mulí, Fekita ‘Utoikamanu ‘e he taha e kau Tokoni Sekelitalí. Na’e makatu’unga eni hono tuli ‘e he Minisitaá ‘a e Tokoni Sekelitalí ko e ‘ikai puka ‘ene tikite vakapuna folau ki tu’a pule’anga. Na’e mo’ua ai e Minisitaá mo e pule’angá.

Lolotonga e hopó, na’e nouti ai ‘e he kau Fakamaaú ‘a e ‘ikai ke ‘i ai ha lakanga ‘oku ui ko e CEO ‘i he Potungāue ki Mulí. He ‘oku fekau’aki ia mo e Lao ki he Ngāue Fakapule’angá. Neongo e ‘ikai ha lakanga ui ko e CEO, ko e Sekelitalí ‘okú ne fakahoko e fatongia ko iá.

‘Oku hangehangē ko e faito’o ‘a e Minisitaá ki he ulungia ‘ene hopó ‘oku makatu’unga ‘i he ‘ikai ha CEO ‘i he Potungāué! Ko ia ai kapau na’e ‘i ai ha CEO, he’ikai fo’i pea halaia. Taimi tatau, ke ne ma’u e mafai ke tuli e kau ngāué he taimi ‘okú ne fiema’u aí pea ‘ikai ha toe nunu’a ki ai.

Me’a tatau pē: kee’i e fu’u hingoá mo e kilí, hala ha ue’i he uhó ke fai ha fakalelei, koe’uhī ke tuha mo hono lakanga ko e ‘ōfisa tipilomētika ‘uluaki ‘a e pule’angá!

‘Ikai Tali ‘e he Tu’i e fokotu’u CEO

‘Oku mahino foki ki he Tonga Independent na’e fakahū atu e fokotu’ú ni mei Kapineti ki he’ene ‘Afió.

Ka na’e ‘ikai tali, pea fakafoki.

‘Oku tau malava pē o fai e fakafuofua ki he ‘uhinga hono ‘ikai talí, makatu’unga pē he ngaahi me’a kuo tau ‘osi ako ai mei he ngaahi ta’u koeni ‘o e fakalelei fakapolitikalé.

‘Uluakí, ko e angamahení (traditionally), ko e Potungāué ni ‘oku fu’u fekau’aki ‘ene ngāué mo e ngaahi fatongia ‘o e Tu’í. Ko hono mo’oní, ko e Minisitā ki Mulí mo e kau ‘Amipasitoá pe Talafekau Lahi ‘a Tonga ki he ngaahi fonua, ‘oku nau fotu ‘aki e ngeia ‘o e ‘Ulu e Fonuá (Head of State), ‘i hono fatongia ko e Fakafofonga Fakafonua!

Ko e fu’u fo’i mo’oni ia ‘oku hoko ko e fakava’e tefito ‘o e vā ‘o e ngaahi fonua kotoa he māmaní! ‘Oku ta’e’ilo pe ngalo he pule’angá honau ngata’angá pea he’ikai ke lau Lao (legalistic) ‘ata’atā e me’a kotoa neongo ko e makatu’unga ia ‘oku fiema’u. Ka ko e taimi koee ‘oku nenefu ai ‘a e Laó he ‘elia ko ení, kuo pau ke fakafoki e foungá ki he me’a na’a tau anga ki aí (traditions), he ko e traditions na’a ne fanau’i mo fakamafai’i ‘a e Laó.

Pea ko hono Uá, ‘oku kau e Potungāue ki Mulí mo e ngaahi potungāue kehe hangē ko e potungāue Kau Tau ‘Ene ‘Afió, ko e Potungāue Fonuá, Polisí, pea mo e Fakamaau’angá ‘i he fu’u mātu’aki pelepelengesi ki he fatongia ‘o ‘Ene ‘Afió mo e malu mo e ma’uma’uluta fakafonuá (State and Strategic Affairs), pea na’e pau ke fai e feongoongoi he vaha’a e pule’angá mo ‘Ene ‘Afió hono tākiekina e ngaahi potungāué ni. Tanaki atu ki ai, ‘oku angamahení foki hono ui e Potungāue Kasitomú ‘aki e HM Customs, he ko e kau’āfonuá (border) ko e fatongia ia ‘ene ‘Afió ‘a ia ‘oku pule e Potungāue Fefononga’aki fakavaha’apule’angá (Immigration) he fe’alu’aki ‘a e Kakaí, kae pule e Kasitomú ki he fe’ave’aki e koloa.

Ko e toenga e ngaahi potungāué, ‘oku ma’u ‘e he pule’angá mo e Fale Aleá e tau’ataina fe’unga mo toe lahiange, tautefito ki he seti ‘o e tukuhau mo e patiseti.

Ki’i Liukava Loto Ipu Kava

‘Oku pelpelengesi e fokotu’u CEO koeni ‘a e Kapinetí he ‘e iku ki he me’a ‘e toe fakalilifu ange.

‘Oku vaka mai ‘i he vilitaki atu ke fokotu’u e lakanga CEO, ‘a e holi ki he mafaí kae tautefito ki hono fokotu’u hangatonu mai pē e Sekelitali ‘o e Kapinetí.

‘A ia ko e fiema’u eni ia ‘a e Minisitaá mo e Palēmiâ ke fakahoko pē ‘a e tu’utu’uní ‘i Kapinetí pea fakahoko hangatonu ai pē ‘i he Potungāué ‘o mā’olunga ia he tokotaha ‘oku totonu ke ne faí, ‘a ia ko e Sekelitali na’e fili mai ‘e he ‘Ene ‘Afió.

Pe ko hono ‘ai e taha, ko e ‘alu atu e CEO ia o teke’i a Lei mei hono fu’u Mei!

Ka ‘oku fiema’u ke mahu’inga ki he pule’anga mo e Palēmiá: he’ikai ke nau mālohi he lau Lao. Ka fili e fonuá ‘ia kinautolu pe ko ‘Ene ‘Afió, he’ikai vale ha taha ia o fili ia nautolu kae li’aki e Tu’i ke tuenoa!