Tonga Independent News

Tuesday 21, May 2024

Toki me’a ‘a e Palemia pe te ne tali ‘a e finangalo ‘o e Tama Tu’i, ‘ikai lava he tohi mei he Fakataha Tokoni fakahifo ha Minisita: ‘Aminisi Kefu.

‘Oku ‘alu ke to e malie ange ‘a e tu’unga ‘oku ‘iai ‘a e pule’anga Tonga he lolotonga ni, ‘i he ngaahi fetukuaki ‘i he Fakataha Tokoni pea mo e Palemia mo hono Pule’anga.

‘I he tohi na’e tuku atu ‘e he Tauhi Sila ‘Ene ‘Afio ki he Sekelitali pule ‘a e Kapineti ‘i he 2 Fepueli, kuo tali vave ‘aupito mai ‘e he pule’anga ‘enau tali pea ‘oku ‘alu ke ta’emahino ange ‘a e tu’u fakapolitikale ‘a Tonga ki he kaha’u, ‘o kau ai hano veteki ‘e he Tu’i ‘a e Fale Alea.

Kaekehe ko e me’a mahu’inga ‘oku lolotonga hoko he taimi ni, ko e malohi pe ‘a e kei pule ‘a e lao ‘i he Fonua, ‘i he ngau’aki pe he Fakataha Tokoni pea mo e Tama Tu’i ‘a e founga ngaue totonu, ko e fale’i ‘oku fakahoko he kau fale’i ‘oku makatu’unga mei ai ‘a e faitu’utu’uni ‘Ene ‘Afio. Pea koia ia na’e tuku atu ki he Pule’anga ‘i he uike kuo’osi.

Ko e taimi tatau ‘oku fakahoko pe ‘e he Pule’anga ‘a e me’a tatau, ko e tuku atu ‘enau tali ‘i he founga fakakonisitutone. Ka koe’uhi ko e lahi ‘a e ngaahi talanga ‘o fekau’aki pea mo e malohi ‘oku ‘i he tohi mei he Fakataha Tokoni pea mo e mafai ‘o e Palemia, kuo fakahoko ai ha ngaahi talanga lahi. Ka na’e kole ai ‘a e ongoongo ni ki he ‘Ateni Seniale mo e Fakahinohino Lao pule malolo ‘a Tonga ‘Aminiasi Kefu ke ‘omai ange ha’ane vakai ki he kaveinga ni.

Pea ‘oku ‘oatu ai ‘a e fakama’ala’ala ‘a e ‘Ateni Seniale maloloo:

“Ko e tu’utu’uni mei he ‘Ene ‘Afio ‘i he fale’i e Fakataha Tokoni, ko e fakaha pe ia e loto ‘o ‘Ene ‘Afio fekau’aki mo e ngaahi lakanga Minisita ko ‘eni..

Ko e founga lao eni ‘oku fakaha ai ‘e he ‘Ene ‘Afio hono finangalo felave’i mo ha ngaahi me’a e fonua – ko e fou ‘i he fale’i mei he Fakataha Tokoni.

Ko e tu’utu’uni ko ‘eni ‘oku ‘ikai ke ne to’o e lakanga Minisita mei he kau Minisita ko ‘eni.

Ko e fakaha pe ‘eni e finangalo ‘o ‘Ene ‘Afio.

Ko e me’a leva ia e ‘Eiki Palemia pe te ne tali mo fakahoko e finangalo ‘o ‘Ene ‘Afio.

Kapau ‘e tali ‘e he ‘Eiki Palemia e finangalo ‘o ‘Ene ‘Afio, te ne fokotu’u atu leva kihe ‘Ene ‘Afio ke fakata’e’aonga’i ‘e he Tu’i ‘a hono fakanofo e ngaahi lakanga ni, pea fokotu’u atu ha ni’ihi fo’ou ke fakanofo ke fetongi.

Kapau ‘oku ‘ikai tui tatau e ‘Eiki Palemia, tene feinga ke fefolofolai mo ‘Ene ‘Afio pe tohi kihe ‘Ene ‘Afio, ke alea’i e kaveinga ni, pe alea’i ha founga kehe ‘e fai ha felotoi ki ai.

Ko e founga faka-Konisitutone ‘o e to’o e lakanga Minisita ‘oku founga kehekehe ‘i he kupu 51(3) ‘o e Konisitutone:

(1) fakata’e’aonga’i ‘e he Tu’i hono fakanofo ‘i ha fokotu’u atu ‘e he Palemia;

(2) tali ‘o ha paloti ke fakamaloloo’i e Palemia ‘i he kupu 50B;

(3) pekia ha Minisita;

(4) fakafisi ha Minisita;

(5) tuku ki tu’a mei hono lakanga hili hono faka’ilo faka-‘ilo Faka Alea ‘i he kupu 75 pea tu’utu’uni kuo halaia;

(6) kuo ne hoko ‘o ‘ikai malava ke ma’u lakanga ‘o fakatatau ki he Konisitutone pe ko ha toe lao kehe (hange ko e kupu 65 ‘o e Konisitutone ‘i ha ‘ikai ke ne totongi hano mo’ua Fakamaau’anga pe ko e Lao kihe Fili ‘i ha mo’ua ko e totongi fufu).”

‘I he tali ‘a e pule’anga na’e tuku mai ‘ane efiafi ki he ngaahi kautaha ongoongo, ‘oku kei falala pe Palemia ki he Minisita Potungaue ki Muli pe ko hono ‘ai mahino, ‘oku ‘ikai ke ne tali ‘a e tohi mei he Fakataha Tokoni.

Kohai ‘a e fale’i fika ‘Uluaki?

Ko e tafa’aki malie ‘e taha ‘i he tali ‘a e pule’anga, ko e mahino mai na’e ‘osi fakahoko ‘a e fale’i mei he ‘ofisi ‘o e ‘Ateni Seniale ki he kaveinga tatau ki he ‘ofisi ‘o e Palasi, ka na’e hange ‘oku ‘ikai ke fakatokanga’i pea kuo tuku atu ‘e he ‘Ateni Seniale ‘a e tali koia ki he pule’anga ke fakamahino ‘a e tafa’aki fakakonisitutone. Ko e ‘Ateni Seniale ‘oku kau ki he kau fale’i ‘i he Fakataha Tokoni ka ‘i he taimi tatau ‘oku ‘i loto ai ‘a e kau Law Lords ‘o taki mai ai ‘a Lord Dalgety, Tu’i Fakamaau Lahi ko Fakamaau Lahi Petunia Tupou ‘i he tafa’aki fakalao.

Kaekehe ko hono fakafisinga ko’eni ‘e he Palemia ‘a e finangalo ‘Ene ‘Afio ‘oku faka’ohovale pea ko e me’a lahi, he koe Palemia ko e matapule fakanofo ‘a e Tu’i ki he hingoa Hu’akavameiliku.

‘I he taimi tatau ‘oku ‘iai ‘a e vavalo ‘oku ngalingali mahino ki he Palemia ko e tu’utu’uni na’e makatu’unga he fale’i pea ‘oku taketi kiai ‘enau tali. Ka ‘i he tafa’aki ‘e taha ‘oku hangee ‘oku pole’i ‘e he Palemia ‘a e fingalo ‘Ene ‘Afio. Pea ngalingali ‘oku ‘osi ‘ilo’i pe ‘e he Palemia kohai koaa he loto’i Fakataha Tokoni ‘oku ne fakahoko ‘a e fale’i. He ‘oku mahino mei he tali ‘a e pule’anga na’e ‘osi ‘oatu ‘a e fale’i ‘a e ‘Ateni Seniale.

‘Oku tokanga nai ‘a e kau fale’i mo e pule’anga ki he ngeia mo e toputapu ‘o e Hau ‘o e Fonua ‘i he’enau fa’ahinga fekolo’aki ‘oku fakahoko? Pea ko e me’a fakaloloma ia kapau ‘oku kei ‘iai pe ha ni’ihi ‘oku lalalo holo he takafalu ‘o e Tama Tu’i mo ha’anau ‘asenita fakafo’ituitui.

Ko e fehu’i mahu’inga taha he taimi ni pe koeha koaa ‘a e sitepu hoko atu. ‘E veteki nai he Tama Tu’i ‘a e pule’anga pe ko e foki ‘a e Palemia ki he tepile talanoa pea mo’ene ‘Afio?

Ka ‘oku fakatauange pe ‘e fakahoko pe me’a kotoa ‘o fakatatau ki he Konisitutone mo e pule ‘a e lao pea fika ‘uluaki ki he kau ma’umafai ‘a e kakai ‘o e Fonua.