Tonga Independent News

Hao mo’ui ongo sotia Tonga fefine he ngoto vaka fakakautau HMNZS Manawanui ‘a Nu’usila ‘i Ha’amoa

Na’e hao mo’ui pe ‘a e ongo ‘ofisa Tonga ko Satini ‘Atelaite ‘Utoikamanu mo Palaiveiti Lia Maue, ‘i he fakatamaki na’e hoko ki he vaka tautahi ‘a Nu’usila ko e HMNZS Manawanui, ‘i he poo Tokonaki ‘i ‘Apia Samoa.

Fakatatau ki he fakamatala mei he ngaahi kautaha ongoongo mei Ha’amoa, ko e vaka na’e hake ia he hakau ‘i ‘Apia ofi pe ki he fonua. Na’e ngaue atu ‘a e pule’anga ‘o Ha’amoa ‘o fakahaofi ha kau ‘ofisa fakakatoa ‘e toko 75 mei he vaka ‘onau hao mo’ui kotoa ki ‘uta.

Na’e fakafolau leva kinautolu ki Nu’usila ke fai hono tokanga’i fakafalemahaki pea hoko atu ai ki he ngaue ‘a e va’a fakakautau ‘a Nu’usila pea toki faka’ataa kinautolu ki honau ngaahi famili. Pea ko e me’a tatau ‘e hoko ki he ongo ‘ofisa fefine Tonga na’e kau he folau he vaka.

Na’e ‘i Tonga ni ‘a e vaka tautahi ‘a Nu’usila he polokalama ‘o e fakataha ‘a e FORUM pea na’e ma’u faingamalie ai ‘a e ongo ‘ofisa Tonga, ke heka he vaka ‘i he me’a fakangaue pe. Fakatatau ki he ngaahi fakamatala ko e taumu’a ‘o e folau ko e savea ‘a Nu’usila ki he ngaahi fonua Pasifiki ki hono malu’i ‘o e ngaahi potu tahi Pasifiki.

‘I he fakatamatala ‘a e fa’ee ‘a Private Maue ki he ongoongo ni, koe fakafiefia ‘a e hao mo’ui ‘a hono ‘ofefine. Pea ko e toe fakafiefia ange ko e fe’iloaki hono ‘ofefine mo hono kainga Ha’amoa. ‘I he vahevahe hono ‘ofefine, ko’enau tu’uta ki ‘uta hono fakahaofi kinautolu, ko e tangata na’ane faitaa’i kinaua na’ane talaange kiai koia mei he kolo ko Faasitotai mei he kainga Maue pea ta ko e tama faitaa ko hono kainga

 ‘Oku lolotonga ‘i ‘Okalani ‘a e ongo ‘ofisa he taimi pea ko’ene ‘osi ‘a e ngaahi ngaue kotoa pea te ne toki foki mai ki Tonga ni. Pea ‘e folau atu kiai ‘ene fine’eiki ke fe’iloaki mo hono ‘ofefine hili ‘a e fakatamaki na’e hoko.

Kaekehe ‘oku ko e hake ko’eni ‘a e vaka tautahi ‘a Nu’usila he hakau ‘o hoko ai ‘a e vela ‘a e vaka ‘o ngoto. Ka ‘oku hoha’a ‘a e pule’anga Ha’amoa koe’uhi ko e lolo he vaka ha’ane mama kitu’a ‘o uesia ‘a e me’a mo’ui he potu tahi ni. Kuo fakahaa ia mei he kau taki ‘o e pule’anga, ‘oku te’eki ke ‘asi ha faka’ilonga ‘o ha mama ‘o e lolo, ka ‘oku fakahaa ia mei he ngaahi kautaha ongoongo kuo ‘ilonga ‘a e lolo he feitu’u na’e hoko ai ‘a e fakatamaki.

‘I he taimi tatau ‘oku lele mo e fakatotolo kakato ‘a e va’a fakakautau ‘a Nu’usila ki he fakaikiiki mo e ‘uhinga totonu ‘o e me’a na’ane fakatupunga ‘a e fakatamaki.

Facebook
Twitter
Email

Leave a Comment