Maau lisi Kapineti, Maau mo e lisi faka’ilo kau fakafofonga Fale Alea, kau ai toko 5 he Kapineti

Kuo tukuange faka’ofisiale ‘e he Palemia Hon. Lord Fakafanua ‘a e lisi ‘ene kau memipa Kapineti ki he ta’u ‘e 4 ka hoko mai, ‘i he ‘aho Monite 5 Sanuali 2026. Pea ko e anga ‘eni ‘a e tu’u ‘a e Kapineti:

 

1. Lord Fakafanua 

– Prime Minister 

– Minister for Meteorology, Energy, Information, Disaster Management, Environment, Communications and Climate Change (MEIDECC)

– Minister for Police, Fire and Emergency Services, and Prisons

2. Hon. Dr. Viliami Uasike Latu

– Deputy Prime Minister

– Minister for Justice 

– Minister for Trade and Economic Development

3. HRH Crown Prince Tupouto’a ‘Ulukalala

– Minister for His Majesty’s Diplomatic Services 

– Minister for His Majesty’s Armed Forces 

4. Hon Siaosi ‘Ofakivahafolau Sovaleni

– Minister for Public Enterprises 

– Minister for Health

5. Hon Lataifaingata’a Tangimana

– Minister for Finance & National Planning 

6. Hon Semisi Kioa Lafu Sika

– Minister for Tourism 

– Minister for Infrastructure

7. Hon Dr Taniela Liku’ohihifo Fusimalohi

– Minister for Lands, Survey, Planning and Natural Resources 

8. Hon Dr Mo’ale ‘Otunuku

– Minister for Education and Training 

9. Hon Sevenitini Toumo’ua

– Minister for Customs and Inland Revenue 

10. Hon Viliami Sisifa

– Minister for Agriculture, Food and Forests 

– Minister for Fisheries

11. Hon Fane Fotu Fituafe 

– Minister for Internal Affairs, Employment, Women, Social Protection, Youth and Sports.

Ka ‘i he taimi tatau ‘o fakatatau ki he fakamatala ‘oku ma’u he ongoong ni, kuo maau malie mai mo e lisi ‘o e Komisoni Fili mo e Fakamaau’anga ko e totoko 9 pea kuo ‘osi faka’ilo mo tufa atu ‘enau ngaahi tohi faka’ilo.

‘Oku kau kiai ‘a:

1). Tongatapu 9  Seventeen Toumou’a  2. Niua 17   Lata He Faingataa Tangimana

3. Vava’u 16  Dr Viliami Latu 4. Tongatapu 2  Semisi Sika

 5. Eua 11  Dr Taniela Fusimalohi 6. Haapai 12   Saimone Vuki

 7. Haapai 13  Hema Latu 8 Tongatapu  10 Kapeli Lanumata

 9. Tongatapu 4  Mateni Tapueluelu

Hoha’a mei he teke ke toe fakatemokalatiange fakalele ‘o Tonga.

‘Oku ‘ia ‘a e hoha’a ki he tu’u ‘a e Pule’anga ko’eni he ‘oku tokolahi ‘a e kau Nopele pea nau kainga ofi. Ko e Palemia, Lord Ma’afu, Lord Kalaniuvalu Fotofili ko e kau tautehina (first cousin) ko e Pilinisi Kalauni ko e matapule ‘o e Palemia, ko Lord Vaea ko e fa’eetangata ‘a e Pilinisi Kalauni pea ko e Pilinisesi Kalauni ko e tuofefine ‘o e Palemia. Ko e ngaahi fetu’utaki toto ‘i he levelo ‘o e kau Nopele pea kapau tenau toe takitaha ha lakanga Minisita, ko e pole lahi mo’oni ki he ngaue’aki ‘o e mafai (conflict of interest) pea mo e teke ke toe fakatemokalatiange ‘a hono fakalele ‘o e fonua.

Ko e fo’i faitu’utu’uni fika ‘uluaki pe ‘a e Palemia, ko’ene ‘ave ‘a e $200,000 ki he Tonga Rugby League ‘oku Sea ai pea ko hono mehikitanga ko e CEO ‘o e Potungaue Sipoti. ‘Oku sasala ‘e hoko ‘a Lord Ma’afu ko e Minisita Sipoti pea kuo ui ko e memipa Poate. Ko e vakai atu mei tu’a, tenau fa’u palani mai mei he TRL pea nau toe ta’utu atu he Kapineti ‘o faitu’utu’uni. ‘Oku nau toe tokanga mai ki he vakai atu ‘a e kakai mei tu’a pe ‘ikai pea ko e ‘uhinga ia ‘o e hoha’a ki he toe huu mai ‘a e kau Nopele ‘o pule tokolahi he Kapineti.

Ko e taimi tatau ‘oku totonu pe ke ‘oange hanau faingamalie kenau fakahaa ‘a e me’a ‘oku nau lava pe ka ‘ikai kenau lava ‘o fakalele lelei ‘a e pule’anga pea koeha leva ‘a e hoko atu. He ko e tuifio ‘enau konga hou’eiki mo ha ui mei he kakai ‘e faingata’a kenau tali.

Tonga Fonua

Facebook
Twitter
Email

Related Articles

Leave a Comment