Tonga Independent News

Too kehekehe Palemia mo e Tokoni Palemia ‘i he mala’e Tonga Sport Complex

‘Oku ‘ikai ke ‘ilo pe kohai ‘e tui kiai ‘a e kakai ‘o e fonua ‘i he pule’anga lolotonga, ‘enau palani ki he mala’e sipoti na’e langa ‘e Siaina. Na’e fakahaa ‘e he Palemia Dr. ‘Aisake Eke ki he kau faiongoongo ‘i he ngaahi uike kimu’a atu ko e mala’e Sipoti ‘a e fonua pea na’e fakahingoa ko e Tonga Sport Complex.

Ka ‘i he uike kuo’osi kuo fakahaa ‘e he Palemia le’ole’o ki he kau faiongoongo, ko e mala’e sipoti ia ‘a Tonga High School he na’e kole ki Siaina ‘i he ‘uhinga koia. Pea ‘oku ‘iai ‘a e komiti ‘i he malumalu ‘o e Potungaue Ako ‘oku nau tokanga’i ‘a e ngaahi mala’e sipoti. Na’e toe fakahaa ‘e Dr Fusimalohi, ‘oku ‘iai ‘a e ki’i palopalema na’e hoko ko e fokotu’utu’u ki he totongi hono ngaue’aki ‘a e Indoor ‘oku fu’u mamafa ki he kakai ‘o e fonua. Pea ‘oku toe fai ‘a e sio kiai ke totongi fakafe’unga ki he kakai.

Na’e fakahaa ‘e he tokoni Palemia ko e totongi na’e ‘ai ‘oku fu’u mamafa ki he ulo po’uli ‘a e ‘uhila, kae tautau tefito ki he Indoor.

Kaekehe ko e tu’u he taimi ni ‘oku ‘ikai ke ‘ilo he kakai ‘o e fonua pe kohai tenau tui kiai. He ko e ‘uluaki me’a ‘a e Palemia ‘o fakamahino ‘a e tu’unga ‘o e mala’e sipoti, na’e ‘iai tonu pe ‘a e tokoni Palemia, ka ko e me’a ‘a e Palemia ki muli kuo fakahaa ‘e he tokoni Palemia ‘a e me’a kehe. 

‘I he taimi tatau ko e Palemia Dr. ‘Aisake Eke ko e kolisi tutuku ‘o e Kolisi ko Tupou ka ko e tokoni Palemia ko e kolisi tutuku Tonga High School pea ‘oku ‘iai ‘a e tui ‘oku ‘iai ‘ene felave’i pea mo e too kehekehe ‘a e Palemia mo hono tokoni. ‘Oku ‘iai ‘a e tui na’e ‘iai ‘a e teke mei he kolisi tutuku ki he tokoni Palemia fekau’aki mo e mala’e sipoti. Pea ‘oku pau ke laka fakatonu kiai ‘a e tokoni Palemia koe’uhi ‘oku ofi ‘a e fili Fale Alea ‘i Novema. Ka ‘oku sio fakalukufua ‘a e Palemia koe’uhi ko e Toloa ia pea ‘ikai ha felave’i ‘a e mala’e sipoti ia ki Toloa pea ‘e fakahoko tau’ataina ‘ene faitu’utu’uni.

‘Oku mahu’inga ke mahino ‘a e faitu’utu’uni ‘a e pule’anga, he ‘oku ‘iai pe ‘a e kehekehe lahi he taimi ‘oku fakamalumalu ai he Potungaue Ako, ‘o hangee pe ko hono oatu he ongongo ni kimu’a, ‘o hangee pe ko’eni ‘oku hoko ‘o mamafa hono totongi ‘i he taimi ‘oku ‘i he Potungaue Ako ai. Ka ko’ene fakamalumalu he Pule’anga ‘e ma’ama’a hono totongi ki he kakai ‘o e fonua.

‘Oku te’eki mahino kohai ‘a e komiti he Potungaue Ako ‘oku nau tokanga’i ‘a e mala’e sipoti, he ‘oku fu’u mahu’inga ia ki he kakai ‘o e fonua ki he’enau fakamalohi sino mo e ngaahi fe’auhi sipoti.

Ko e mala’e Indoor ‘i ‘Atele ‘oku totongi pa’anga ‘e $200 ki he ‘aho he taimi ‘aho. Ko e totongi ki he po’uli he ulo ‘a e ‘uhila ‘oku $100 ki he houa pea ‘oku kau ia he fu’u mamafa ki he kakai ‘o e fonua mo e ngaahi komiti sipoti iiki ‘o hangee ko e volipolo mo e pikapolo.

Kaekehe ‘oku hanganaki mai mo e Sipoti ‘o e Pasifiki ki he 2031 ‘e fakahoko mai ki Tonga ni pea ‘oku mahu’inga ‘aupito ‘a e mala’e sipoti ke faingofua mo ma’ama’a ki he kakai ‘o e fonua mo e ngaahi komiti sipoti ki he ‘enau teuteu atu kiai.

Facebook
Twitter
Email

Related Articles

Leave a Comment